Presuda u kaznenom pravu nije automatski pravomoćna. Postoje različite mogućnosti žalbe na presudu, ovisno o tome koji ju je sud donio. Žalbe se podnose u roku od 3 dana od objave presude. Nakon što je presuda napisana i uručena, svaka se žalba može povući ili izvršiti. Žalba se mora podnijeti u pisanom obliku u roku od 4 tjedna od uručenja presude.
Pravo žalbe nemaju samo tuženik i njegov zastupnik. Državno odvjetništvo i svaki zakonski zastupnik (npr. zakonski skrbnik) mogu uložiti žalbu.
Protiv presude kotarskog suda
Žalba (§§ 464, 468, 469 StPO)
Možete uložiti žalbu ako se ne slažete s presudom. Razlozi za žalbu su:
- Pogreška nevaljanosti
- Činjenične pretpostavke na kojima se temelji osuđujuća presuda i ocjena dokaza
- Izjava o krivnji (žalba o krivnji)
- Kazna ili građanska prava dodijeljena privatnoj strani
Protiv presude zemaljskog suda
Kao sudac pojedinac
Žalba (§§ 468, 469 StPO)
Žalba se može podnijeti iz istih razloga kao i kod okružnog suda.
Kao žiri
Suci porotnici u pravilu odlučuju s jednim profesionalnim sucem i dva suca porotnika. O pitanju krivnje odlučuju suci porotnici sami, a zatim zajedno sa sucem strukovnim sucem o pitanju kazne.
Žalba zbog nevaljanosti (§ 281 StPO)
Ništetnom tužbom može se preinačiti ili ukinuti presuda. Primjeri razloga za nevaljanost uključuju:
- Povreda propisa: Ako u postupku nisu poštovani pojedini zakonski propisi koji su važni za provedbu postupka.
- Neodgovarajuće osoblje na sudu: Kada sud nije bio pravilno popunjen osobljem, na primjer kada nedostaje sudac ili nije bio ovlašten suditi u predmetu.
- Nedostatna obrana: Kada okrivljeniku nije osiguran odgovarajući branitelj ili kada je njegova obrana bila ograničena na način koji je štetio njegovim pravima.
- Neadekvatno izvođenje dokaza: Kada dokazi nisu pravilno prikupljeni tijekom suđenja ili kada ključni dokazi nisu uzeti u obzir.
- Povreda prava na saslušanje: Kada okrivljenik ili njegova obrana nisu imali priliku govoriti ili iznijeti svoje argumente.
Žalba (§ 283 StPO)
Žalba može
- samo protiv visine kazne ili
- protiv presude o privatnopravnim zahtjevima
biti uzet. To znači da je presuda suca porotnika ili porote o pitanju krivnje , odnosno je li okrivljenik počinio kazneno djelo ili ne, nepobitna .
Kao porotno suđenje
Žiri se sastoji od sudačkog vijeća (troje profesionalnih suca) i osam sudaca. Samo porota odlučuje je li optuženik kriv. Ova odluka se zove presuda i ne treba je obrazlagati. Protiv presude porote moguće je podnijeti sljedeće žalbe:
Žalba zbog nevaljanosti (§ 345 StPO)
- Povreda prava na saslušanje : kada optuženi ili njegova obrana nisu imali dovoljno prilike govoriti ili iznijeti svoje argumente.
- Neodgovarajuće osoblje na sudu : Kada sud nije bio pravilno popunjen osobljem, na primjer zbog odsutnosti suca ili kada sudac nije kompetentan.
- Povreda pravila postupka : Ako tijekom postupka nisu poštivana osnovna pravna pravila koja su ključna za pravičnost postupka.
- Neadekvatno izvođenje dokaza : Kada sud nije pravilno prikupio dokaze ili nije uzeo u obzir bitne dokaze.
- Nedovoljno obrazloženje presude : Kada presuda nije dovoljno obrazložena ili su razlozi odluke nejasni.
zvanje
Žalba se može podnijeti na istim osnovama kao i na suđenju s porotom.
Što možete učiniti u vezi s pravomoćnom presudom?
Ponavljanje je moguće ako postoje novi dokazi ili činjenice koje već nisu bile iznesene na glavnoj raspravi. Ako su ti dokazi bili poznati u vrijeme glavne rasprave, ali nisu izvedeni, ponavljanje nije moguće.
Nastavak postupka (§§ 352 ff. StPO)
Ponavljanje je moguće ako postoje novi dokazi ili činjenice koje već nisu bile iznesene na glavnoj raspravi. Ako su ti dokazi bili poznati u vrijeme glavne rasprave, ali nisu izvedeni, ponavljanje nije moguće.
Naknadno smanjenje kazne (§ 31a StPO)
Zahtjev za naknadno ublažavanje kazne može se podnijeti prvom sudu ako se naknadno saznaju novi razlozi za ublažavanje, kao što je naknada štete (osobito relevantno u slučaju imovinskih delikata ili kršenja obveza uzdržavanja).
Žalba zbog nevaljanosti radi poštivanja zakona (§ 23 StPO)
Generalno tužiteljstvo odlučuje je li moguća tužba zbog utvrđivanja ništetnosti radi poštivanja zakona („tužba očuvanja”). U ovom slučaju, prigovor na očuvanje se potiče. Ako postoje ozbiljne (bitne za donošenje odluke) pravne pogreške, opći državni odvjetnik može podnijeti tužbu Vrhovnom sudu i zatražiti da se presuda preinači ili ukine.
Žalba u vezi s temeljnim pravima (§ 2 GRBG)
Tužba se tada može podnijeti ako je iscrpljen redoviti žalbeni postupak i postoji povreda temeljnog prava na osobnu slobodu. To se može dogoditi u slučajevima nezakonitog određivanja istražnog zatvora, produljenja istražnog zatvora, ako je puštanje iz istražnog zatvora odgođeno ili ako postoji druga povreda osobne slobode u vezi s istražnim zatvorom. Povrede zakona u vezi s pritvorom do izručenja, pritvorom ili dovođenjem radi suđenja po nalogu suda također se mogu potvrditi putem pritužbe u vezi s temeljnim pravima.
Obnova kaznenog postupka (ECHR)
Obnova kaznenog postupka može se tražiti na Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) ako su prekršeni međunarodni standardi ljudskih prava.
Uvjetni otkaz (§ 265 StPO)
Molba za uvjetni otpust može se podnijeti radi prijevremenog puštanja iz zatvora. Postoji pravilo polovine i pravilo dvije trećine, prema kojima se zahtjev za uvjetni otpust može podnijeti nakon polovice ili dvije trećine odslužene kazne.